BalcaniCooperazione

giovedě 13 agosto 2020 23:05

Osservatorio Caucaso


 

Havarija turskog broda pokazala Hrvatsku nespremnost

27.02.2008    Da Osijek, scrive Drago Hedl
Hrvatska nije bila spremna za nesreću turskog broda "Und Adriyatik", koji se u jadranskom moru, pored obale Istre, 13 nautičkih milja zapadno od Rovinja, zapalio 6. veljače. Na sreću havarija turskog broda završila je bez ozbiljnijih ekoloških posljedica i znatnijeg zagađenja mora, što se više može zahvaliti stjecaju sretnih okolnosti, a manje uspješnosti hrvatske intervencije
Hrvatska nije bila spremna za nesreću turskog broda "Und Adriyatik", koji se u jadranskom moru, pored obale Istre, 13 nautičkih milja zapadno od Rovinja, zapalio 6. veljače. Na sreću havarija turskog broda završila je bez ozbiljnijih ekoloških posljedica i znatnijeg zagađenja mora, što se više može zahvaliti stjecaju sretnih okolnosti, a manje uspješnosti hrvatske intervencije. Hrvatska se nespremnost pokazala ne samo u manjku opreme i slaboj uvježbanosti vatrogasnih ekipa za gašenje požara na otvorenom moru, već i u nevjerojatnom kašnjenju u dolasku do mjesta nesreće. Trebalo je više od nekoliko sati od prvih dojava o nesreći (požar je buknuo oko četiri sata izjutra, 6. veljače) do dolaska prvih spasilačkih ekipa iz Hrvatske, a danima se tajilo da je zrakoplov talijanske obalne straže, nekoliko sati prije nego što je to bilo poznato hrvatskim pomorskim službama, već imao informaciju o nesreći turskog broda.

Takvu poražavajuću ocjenu, posve različitu od one kakvu su o havariji "Und Adriyatika", dale službene hrvatske vlasti, iznijela je nevladina organizacija "Eko-Kvarner", a njen predsjednik Vjeran Piršić otvoreno pismo sličnog sadržaja poslao je hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, smatrajući kako se Hrvatska mora puno bolje pripremiti za slične pomorske havarije na Jadranu. Ova najnovija, koja se dogodila s turskim brodom dugačkim 193 metra, koji je na putu iz Istambula u Trst, prevozio 200 kamiona, dvije tona šibica i nekoliko tona maziva, i u čijim se spremnicima nalazilo oko 800 tona pogonskog goriva, zbila se na granici hrvatskoga teritorijalnog mora i Zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP).

Podatak da se incident s turskim brodom dogodio u području Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, hrvatske su vlasti željele iskoristiti kao potvrdu važnosti činjenice da se odluka o proglašenju ZERP-a primjenjuje. Tako je ministar mora i prometa, Božidar Kalmeta, već prvog dana nakon nesreće, dok je brod još gorio nadomak hrvatske obale rekao: "Ovaj put smo doista pokazali da znamo kontrolirati ZERP. Brod je lociran i poduzeli smo potrebne korake. Vlasnik može očekivati plaćanje odštete. Ako bude, a nadamo se da neće, ekološke zagađenosti, Hrvatska će i to naplatiti".

Vlasti su odmah odbacile tvrdnje kako je bilo potrebno sedam sati da se tegljači pozovu u pomoć. Prema objašnjenju Branka Bačića, državnog tajnika u Ministarstvu mora i prometa, od trenutka kada je u 5,04 stigao poziv za pomoć upućen s turskog broda, Nacionalna središnjica za spašavanje i traganje na moru već je u 5,25 poslala obavijest svim remorkerima, te Javnom pomorskom servisu (JPS), koji je jedini u Hrvatskoj opremljen za takvu vrst intervencija. Do turskog broda prvi je tegljač stigao već u 7,45, a u 8,15 isplovio je i remorker, koji je s gašenjem požara započeo u 10,20. Zrakoplov za gašenje požara, zbog vremenskih je neprilika započeo s gašenjem tek u 12,15 sati. Dva tegljača Javnog pomorskog servisa primila su poziv u 11 sati, a do broda su iz Rijeke strigli u 18,45 sati.

No, predstavnici tvrtke Jadranski pomorski servis čija su tri tegljača sudjelovala u gašenju požara na turskom brodu, tvrde kako su u Stožeru za intervenciju Istarske županije satima razmatrali hoće li u pomoć pozvati talijanske ili hrvatske tegljače, da bi poziv uputili hrvatskim, ali tek u 11,42 sati. Ispostavilo se također da u cijeloj Hrvatskoj nije bilo moguće pronaći dva kilometra eko-plutača, kojima je trebalo okružiti brod, kako bi se spriječilo zagađenje u slučaju curenja nafte.

Ekološke udruge koje stalno upozoravaju na moguće havarije u Jadranu u čije vode dnevno uplovi stotinjak velikih brodova, a 1.800 velikih tankera godišnje u hrvatske luke, tvrde kako Hrvatska nije opremljena za intervenciju u mogućim sličnim nesrećama, te ako bi neka slična havarija mogla imati nesagledive posljedice.

Stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska, umjesto inzistiranja na provođenju ZERP-a, zbog čega je došla u ozbiljan sukob s Bruxellesom i dovela se u situaciju da se gotovo nalazi pred blokadom pregovora u pristupu Europskoj Uniji, trebala više inzistirati na ekološkoj zaštiti Jadrana i vlastitom opremanju za situacije kakva je bila ova s turskim brodom Und Adriyatik. U tome je, tvrde oni, mogla uživati i značajnu financijsku potporu Europske Unije.

Sličnu konstataciju - dok se ugašeni turski brod pripremao za tegljenje u talijansku luku u Trstu - iznio je i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. On je rekao kako bi inzistiranje Zagreba na primjeni ribolovnog dijela ZERP-a moglo imati "pogubne posljedice" na europsku perspektivu Hrvatske.

"Ekološki dio ZERP-a uopće nije u pitanju, taj dio može funkcionirati i dalje", rekao je Mesić. "A hoće li se i na koga primjenjivati ZERP kada je ribolov u pitanju, stvar je naše regulative. Možemo li se u to upuštati ili ćemo reći: provest ćemo ZERP takav kakav je i onda na EU ne interesira".

Tako je havarija turskog broda u vodama Jadrana nadomak hrvatske obale, otvorila ne samo polemiku koliko je zemlja spremna suočiti se s mogućim ekološkim incidentima na moru, već koliko je uopće pametno inzistiranje Zagreba na provođenju ZERP-a, kada je očito da su hrvatske mogućnosti na njegovu posvemašnjem provođenju vrlo ograničene.

per il lettore