BalcaniCooperazione

domenica 20 settembre 2020 02:20

Osservatorio Caucaso


 

Zagreb oprezan u priznavanju Kosova

19.02.2008    Da Osijek, scrive Drago Hedl
Političari ne žure s izjavama o datumu priznanja Kosova: "Hrvatska želi dobre odnose i s Kosovom i sa Srbijom i sa svim zemljama regije i jasno da ćemo sve te elemente analizirati i donijeti odluku koja će biti prije svega pravedna", rekao je Mesić
Hrvatski mediji s velikim su publicitetom popratili proglašenje nezavisnosti Kosova, no službena je politika prilično suzdržana. Dok su svi važniji elektronski mediji u Prištini i Kosovskoj Mitrovici, ali i u Beogradu, imali svoje posebne dopisnike i dok su se preko naslovnih stranica najtiražnijih dnevnih novina u izdanjima za ponedjeljak širili naslovi –"Srbija bez Kosova" (Večernji list), ili "Nacija je rođena" (Jutarnji list), a provladin Vjesnik, također naglašeno, preko cijele prve stranice donio veliki naslov "Kosovo neovisno!", političari ne žure s izjavama o datumu priznanja Kosova.

U ponedjeljak, dan nakon proglašenja Kosova, oglasio se jedino predsjednik Republike, Stjepan Mesić. Na pitanje novinara kada će Hrvatska priznati neovisno Kosovo, izbjegao je izravan odgovor.
"Hrvatska želi dobre odnose i s Kosovom i sa Srbijom i sa svim zemljama regije i jasno da ćemo sve te elemente analizirati i donijeti odluku koja će biti prije svega pravedna", rekao je Mesić i dodao kako pri tom, kad je o formalnom priznaju riječ, "dan-dva, pet ili deset, ne znače praktično ništa". Mesić je dodao kako će službeni Zagreb "dobro osluškivati što poduzimaju zemlje Europske Unije, jer i tu nema suglasja do kraja", te naglasio kako će Hrvatska voditi računa da njen "principijelni stav dođe do izražaja, bez obzira o kome se
radilo". Rekao je i kako ne vjeruje da će hrvatska Vlada na svojoj redovnoj sjednici u četvrtak donijeti odluku o priznaju Kosova.

Mesić je u ponedjeljak primio veleposlanika Srbije, Radivoja Cvetičanina, koji mu je, kako je javljeno iz Mesićeva ureda, prenio poruku srbijanskog predsjednika Borisa Tadića. Osim konstatacije da se ta poruka odnosi na proglašenje nezavisnosti Kosova, te da ona sadrži "poznata stajališta Republike Srbije prema tom događaju", o susretu hrvatskog predsjednika i ambasadora Srbije u Zagrebu, ništa se više nije moglo saznati.

Stav sličan Mesićevom, u subotu, dan prije priznanja Kosova, s jednakom suzdržanošću, izrazio je i hrvatski ministar vanjskih poslova, Gordan Jandroković. On je rekao kako će Hrvatska pozorno pratiti sve događaje vezane uz osamostaljenje Kosova, a kada se procijeni da je to u interesu Hrvatske, uslijedit će priznaje.

Gostujući u emisiji Hrvatskog radija u ponedjeljak, predsjednik parlamenta Luka Bebić, također nije spominjao kada bi Hrvatska mogla priznati Kosovo, već je samo pojasnio da će svoje odluke vezane uz to usklađivati s politikom EU, ali će pritom voditi računa o odnosima sa susjednim državama.
"Hrvatska kao susjed Srbije ima određenu odgovornost za razvoj naših odnosa u budućnosti i zato Hrvatska treba i mora tom problemu [priznanju Kosova] pristupiti kompleksno i odgovorno", rekao je Bebić.

Jedino je Hrvatska stranka prava (HSP), koja ima samo jednog zastupnika u parlamentu, u ponedjeljak, dan nakon što je Priština proglasila neovisnost, zatražila da Hrvatska bude među prvima koja će priznati neovisnost Kosova.

"Pozivamo hrvatsku Vladu da među prvima prizna neovisnost Kosova i žurno pristupi uspostavljanju diplomatskih odnosa s nama prijateljskom državom", ističe predsjednik te stranke, Anto Đapić.
Komentator vrlo utjecajnog web-portala Indeks.hr, Tomislav Klauški, kaže kako je oklijevajući stav Zagreba motiviran strahom da se ne zamjeri Srbiji. "Nevjerojatno je da Hrvatska još uvijek nema službeni stav oko tog pitanja [priznanja Kosova], ne samo zato što će kao članica Vijeća sigurnosti UN-a sudjelovati u sjednicama posvećenima tom pitanju, nego i zato što je i sama prošla proces osamostaljivanja nakon raspada SFRJ", kaže Klauški.

Razloge prilične suzdržanosti službenog Zagreba u priznanju Kosova, najtiražnije dnevne novine u Hrvatskoj, zagrebački Večernji list, vide u pragmatičnoj činjenici da robna razmjena Hrvatske sa Srbijom godišnje iznosi oko milijardu dolara, dok je ona s Kosovom simbolična - svega 33 milijuna dolara.

Uz to, Srbija je uz Bosnu i Hercegovinu jedna od rijetkih zemalja s kojom Hrvatska ima suficit u trgovinskoj razmjeni. Vrijednost hrvatskog izvoza u Srbiju iznosi 650 milijuna dolara, a hrvatske su tvrtke u Srbiji investirale oko 400 milijuna eura. Ukoliko bi se odnosi sa Srbijom pogoršali, navodi spomenuti list, u teškoj bi se situaciji našle vodeće tvrtke poput trgovačkog lanca Agrokor, tvornice cementa u Našicama, ili prehrambene industrije Kraš i Podravka.

Večernji list upozorava da bi se, pogoršanjem odnosa sa Srbijom, u nevoljama mogla naći i Zagrebačka burza koja posljednjih dana, upravo zbog napetosti oko Kosova, bilježi dramatičan pad dionica. "Posebno poglavlje su investicijski fondovi. Povlačenje novca iz Srbije razorno bi djelovalo na Zagrebačku burzu, koja ionako proživljava najteže dane", upozorava vodeći zagrebački dnevni list.
I dok je Zajednica Srba u Hrvatskoj osudila proglašenje neovisnosti Kosova nazvavši to "nelegalnim činom", Unija Albanaca u Hrvatskoj koja okuplja oko 35 tisuća Albanaca, od kojih je polovina s Kosova, izrazila je zadovoljstvo i pozvala Hrvatsku da što prije
prizna Kosovo. Jedan od čelnika Unije Albanaca u Hrvatskoj, Luigj Daka, kaže da će upravo u Zagrebu biti otvoreno prvo kosovsko veleposlanstvo u regiji.

Svoje oduševljenje i radost proglašenjem neovisnosti Kosova, na neobičan su način iskazali vlasnici mnogih pekarnica u Zagrebu, koji su porijeklom Albanci. Veliki broj pekara u Zagrebu, ali i u drugim dijelovima Hrvatske, u vlasništvu je Albanaca s Kosova, pa su u znak zahvalnosti, dan nakon proglašenja neovisnosti nove države, u ponedjeljak, dijeli građanima besplatni kruh i pekarske proizvode.

per il lettore