BalcaniCooperazione

giovedě 13 agosto 2020 22:18

Osservatorio Caucaso


 

Hrvatska se nada 'demokratskoj Srbiji'

24.01.2007    Da Osijek, scrive Drago Hedl
Demokratska javnost u Hrvatskoj je odahnula, a službeni Zagreb je zadovoljan, mada oprezan, oko ishoda nedjeljnih parlamentarnih izbora u Srbiji. Iako je Srpska radikalna stranka pobjednica izbora, vjeruje se kako će "demokratske stranke" sastaviti vladu koja će nastaviti politiku dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom
Kostunica e Sanader
Demokratska javnost u Hrvatskoj je odahnula, a službeni Zagreb je zadovoljan, mada oprezan, oko ishoda nedjeljnih parlamentarnih izbora u Srbiji. Iako je Srpska radikalna stranka pobjednica izbora, vjeruje se kako će "demokratske stranke", kako se u hrvatskim medijima nazivaju Demokratska stranka, Koalicija DSS-Nova Srbija, G17 Plus, te Liberalno demokratska partija, sastaviti vladu koja će nastaviti politiku dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom. Analitičari u Hrvatskoj, koju također očekuju parlamentarni izbori ove godine, kažu kako bi svaki drugi rasplet, onaj koji podrazumijeva dolazak radikala na vlast, mogao imati velikog utjecaja na rezultate izbora u Hrvatskoj. Po njihovom mišljenju to bi radikaliziralo političku scenu u Hrvatskoj i dovelo do porasta popularnosti desnih stranaka, prije svega Hrvatske stranke prava, čiji se predsjednik, Anto Đapić, već obznanio aspiracije na premijersko mjesto.

Bojazan da bi radikali mogli doći na vlast u Srbiji ponajprije je izazvana njihovim neodricanjem od granica Velike Srbije i zapadne granice koju oni vide na liniji Virovitica, Karlovac, Karlobag, koja zadire do polovine teritorija Hrvatske. To je one ista linija koju je 1991. zagovarao sadašnji haški optuženik Vojislav Šešelj, a koja je i uzrokovala krvavi sukob i raspad Jugoslavije. Govoreći na Hrvatskoj televiziji dan uoči parlamentarnih izbora u Srbiji, Šešeljev sljedbenik, Tomislav Nikolić, lider srpskih radikala, u nešto je sofisticiranijem obliku izrazio tu pretenziju, rekavši kako nitko ne zna kakvo će biti rješenje za Srbe u Hrvatskoj: da li regija, federalna jedinice ili nešto treće. On je rekao kako će se s Hrvatskom o tome pregovarati, no da ti pregovori neće biti mogući sve dok Hrvatska ne postane demokratska zemlja.

"Dobro što Radikali neće sastavljati Vladu jer bi to bilo opasno za Hrvatsku, s obzirom da su oni u svojim porukama istaknuli kako ponovno vide granicu Virovitica, Karlovac, Karlobag", komentirao je srbijanske izbore hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i dodao kako očekuje da će "stranke koje su na drugoj strani, koje su europski orijentirane" uspjeti "riješiti nekolicinu
pitanja koje još opterećuju Srbiju", a to su, kaže Mesić, suradnja s Haaškim tribunalom i
izručenje svih koji su krivi za zločine počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je kako su rezultati srbijanskih izbora "očekivani", te dodao kako postoje izgledi da Srbija dobije proeuropsku vladu. To bi bilo dobro, kaže Sanader, ne samo za europski put Srbije, već i "zbog trajne stabilizacije na jugoistoku Europe".

Ta Sanaderova rečenica, smatraju analitičari, na tragu je bojazni međunarodne zajednice da bi dolazak radikala na vlast u Srbiji mogao ne samo pogoršati hrvatsko-srpske odnose i ozbiljno destabilizirati prilike u Bosni, već i ponovno zapaliti osjetljivo područje Kosova, pa možda i Makedonije. No, hrvatski premijer sada računa i na veću potporu njegovoj Vladi, čiji je prioritetni cilj ulazak zemlje u Europsku Uniju i Nato savez. I to ne samo izvana, nego i iznutra, budući da je podrška hrvatskih građana za ulazak zemlje u EU i NATO posljednjih mjeseci bila u padu.

"Takav ishod srbijanskih izbora trebao bi na prvi pogled izazvati uznemirenosti i zabrinutost u Hrvatskoj, jer je Srpska radikalna stranka jasno i potpuno otvoreno najavljivala revanšizam i
teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, koje se ne mogu ostvariti bez rata, na crti Virovitica-Karlovac-Karlobag i prijetila novim ratom za hrvatske teritorije. Vjerujem da Srpska radikalna stranka neće participirati u vlasti u Srbiji", rekao je Vladimir Šeks, predsjednik Hrvatskog sabora, komentirajući rezultate izbora u Srbiji.

Odnosi Srbije i Hrvatske, dvaju najvećih država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, počeli su se normalizirati ubrzo nakon rata, još u vrijeme dok je u Beogradu bio Slobodan Milošević, a u Zagrebu Franjo Tuđman. Iako je ta normalizacija bila više uvjetovana pritiskom međunarodne zajednice, nego istinskom željom dvaju država da se međusobni odnosi unaprijede, neki su pomaci ipak zabilježeni. Međutim, stvari napredak u odnosima, dolazi nakon smrti hrvatskog predsjednika Tuđmana (kraj 1999.), te pada Miloševića i njegovog izručenja Haškom sudu, u lipnju 2001.

Hrvatska i Srbija danas imaju ne samo dobre ekonomske odnose, već su i politički u stalnom usponu. Srpski predsjednik Boris Tadić posjetio je Hrvatsku, a prošle je godine bio čak i u Kninu, središtu nekadašnje srpske pobune u Hrvatskoj, gdje je pozvao svoje sunarodnjake da budu lojalni građani Hrvatske. Predsjednik Mesić također je više puta posjetio Beograd, a dvojica premijera, hrvatski Ivo Sanader i srbijanski, Vojislav Koštunica, također su razmijenili posjete.

Hrvatski poduzetnici ulažu u srpsku ekonomiju, a dvojica vlasnika najvećih nacionalnih trgovačkih lanaca maloprodaje, Hrvat Ivica Todorić, vlasnik moćne kompanije Agrokor i Srbin, Miroslav Mišković, vlasnik uspješnog Delta Holdinga, dogovaraju se o zajedničkim poslovima, a mediji ih već nazivaju "novim gospodarima Balkana". Hrvatske prodavaonice preplavljene su robom iz Srbije, a hrvatski izvoz u Srbiju obara sve rekorde. Kada uskoro započne proizvodnja srpske verzije talijanskog punta, po Fiatovoj licenci, u tvornici automobila u Kragujevcu, u taj će se automobil ugrađivati dijelovi koje će raditi 20 kooperanata iz Hrvatske. Za "zastavu 10", kako će se zvati taj automobil, u Hrvatskoj - prvenstveno zbog njegove cijene od oko 10.000 eura – vlada veliko zanimanje.

"Bilo bi šteta da sve te stvari dolaskom radikala, na vlast budu dovedene u pitanje", kaže izvor blizak hrvatskoj Vladi koji je želio ostati anoniman. "To bi naše odnose vratilo mnogo godina unazad, a to ni jednoj zemlji, ni Hrvatskoj, ni Srbiji, nije u interesu".


per il lettore