BalcaniCooperazione

martedě 07 aprile 2020 02:47

Osservatorio Caucaso


 

Slobodna Crkva u slobodnoj Državi

25.08.2009    Da Osijek, scrive Drago Hedl
(foto Iaia Ross/flickr)
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić zatražio je da se iz službenih prostorija državnih ustanova maknu vjerska obilježja. Mesićeva izjava, očekivano, naišla je na žestoku reakciju Katoličke crkve
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić zatražio je da se iz službenih prostorija državnih ustanova, poput Ministarstva obrane ili Ministarstva unutarnjih poslova, maknu vjerska obilježja. Taj zahtjev obrazložio je potrebom poštivanja Ustava po kojem je Crkva odvojena od države i po kojem ni jedna vjerska zajednica ne može biti privilegirana.

Činjenica je da u mnogim službenim prostorijama u Hrvatskoj, uključujući i državne bolnice, dječje vrtiće i škole, ili prostorije državne uprave, na zidovima vise raspela, krunice, slike svetaca i druga katolička obilježja. Mesić smatra da je to u suprotnosti s načelima laičke države i da bi ta obilježja – zbog jednakosti svih građana bez obzira na vjeroispovijest - trebalo ukloniti.

"Vjerski simboli", rekao je Mesić u intervju Hrvatskom radiju, "trebali bi se ukloniti sa zidova javnih institucija. A u tome bi se trebala angažirati i sama Crkva".

U Hrvatskoj, gdje se više od 90 posto Hrvata izjasnilo katolicima, ta tema predstavlja stanoviti tabu, jer se načelno pitanje koje je postavio šef države, odmah pretvara u optužbe za restauriranjem komunizma i borbu protiv vjere.

Mesićeva izjava, očekivano, naišla je na žestoku reakciju Katoličke crkve, koja putem svog tjednika Glas koncila već duže vrijeme sa šefom države vodi žestok verbalni rat. Nakon što je Ivan Miklenić, glavni urednik katoličkog tjednika Glas koncila, u nedavnom uvodniku hrvatskog predsjednika nazvao "veleizdajnikom", Mesićev zahtjev da se vjerska obilježja uklone iz državnih ustanova, odmah je u tim novinama prokomentiran rečenicom kako bi "budući hrvatski predsjednik trebao biti zdrava i psihički uravnotežena osoba".

Nitko iz vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj nije se ogradio od takvih uvodnika, pa je Mesić uzvratio.

Netrpeljivost Katoličke crkve prema Mesiću ima dužu povijest, a korijeni tih sukoba dobrim dijelom leže i u čvrstom Mesićvom stavu o antifašizmu i osudi zločina ustaškog režima za vrijeme Drugog svjetskog rata. Mesić je u više navrata zamjerio Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj što njen najviši poglavar, nikada nije posjetio bivši ustaški logor Jasenovac i odao počast nevinim žrtvama koje su ondje, uglavnom nad Židovima, Srbima i Romima, počinili hrvatski nacisti.

Rasprava oko isticanja katoličkih simbola u državnim institucijama izazvala je žučnu polemiku u hrvatskoj javnosti. Neki ugledni intelektualci, dio novinskih komentatora, čelnici stranaka ljevice, pa i dio katoličkog klera, poput splitskog svećenika Ivana Grubišića, smatra kako je Mesić u pravu. No, Mesiće je zbog svog stava bio izložen i žestokoj kritici. Uz niz crkvenih dostojanstvenika, njegovom su se stavu usprotivili i pojedini političari koji ne vide ništa loše ako se u službenim prostorijama neke policijske stanice ili kasarne nalazi raspelo ili druga katolička obilježja.

No, dio javnosti, poput komentatorice Jutarnjeg lista, Jelene Lovrić, smatra kako je najmanji problem između hrvatske države i Katoličke crkve onaj koji se događa na razini simbola.
"Istina je" kaže ta ugledna komentatorica, "da su neke škole poput kapelica" no "pravi je problem u sistemskoj privilegiranosti Katoličke crkve, koja je utemeljena na ugovorima s Vatikanom, kakve ne poznaje nijedna europska zemlja".

I sam Mesić ponešto je rekao o tome: "Katolička crkva ima privilegiran položaj u Hrvatskoj. Godišnje dobiva 270 milijuna kuna (oko 37 milijuna eura) iz državnog proračuna, gradi mnoga zdanja, a vraćenu imovinu iznajmljuje".

Privilegiranost Katoličke crkve i značajan novac kojeg dobiva iz državnog budžeta, pogotovo u vrijeme teške recesije u kakvoj se nalazi Hrvatska, do sada se samo stidljivo spominjalo. Nije bilo ozbiljne rasprave o tome treba li i Katolička crkva u Hrvatskoj snositi dio tereta koji je povećanjem PDV-a (poreza na dodanu vrijednost) s 22 na 23 posto, te uvođenjem posebnog "recesijskog poreza" na plaće i mirovine, sada prebačen iskljućivo na leđa građana.

Dio analitičara zamjera Mesiću što je ta pitanja otvorio tek na samom kraju svog drugog i posljednjeg mandata (izbori za predsjednika države održat će se početkom sljedeće godine) i to tek nakon što je bio iritiran komentarima katoličkog tjednika Glas koncila. Smatraju kako je problem odnosa Katoličke crkve i hrvatske države trebalo otvoriti i ranije, ali u smirenoj i hladnoj atmosferi, a ne u ostrašćenom ozračju kakvo je sada zavladalo između vrha Katoličke crkve i predsjednika Republike.

Uz to, smatraju oni, Mesić je napravio veliku štetu ljevici u Hrvatskoj, kojoj je inače sklon, jer je – pred skorašnje izbore za predsjednika države -dao šlagvort desnici da načelna pitanja odnosa crkve i države, ponovno stavi u kontekst "pokušaja restauracije komunizma". Stvorena klima u društvu, Mesićevim stavom kako vjerske simbole treba ukloniti iz državnih institucija, tako zapravo pomaže desnici i njenim kandidatima na skorim izborima za šefa države.

per il lettore