BalcaniCooperazione

sabato 28 marzo 2020 18:16

Osservatorio Caucaso


 

Multikulturalizam, istarsko naslijeđe

02.07.2008    scrivono Francesca Vanoni e Davide Sighele
Ivan Jakovčić, župan Istarske županije – Foto: Andrea Pandini
Osamdesetih godina jedna grupa intelektualaca oblikuje ideju o istarskom identitetu zasnovanom na višejezičnosti i multikulturalizmu Među njima je i Ivan Jakovčić, današnji Župan Istarske regije
Prevođenje za Osservatorio Balcani: Aleksandra Šućur

Gdje su izvori istarskog regionalizma?


Stvar je vrlo jednostavna. Osamdesetih godina, stranka je [istarska Dieta, prim.aut.] inicirala jedan novi način življenja Istre koji se temeljio na onom što bismo mogli nazvati “potpunom inter-etničkom tolerancijom”. Znamo što smo sve proživjeli ovdje u Istri prethodnih desetljeća, u doba fašizma i komunizma... Nove generacije su rekle stop takvim iskustvima.

Zahvaljujući ovoj političkoj ideji, danas u Istri ne žive zajedno samo talijani i hrvati, govoreći svaki svoj jezik, već i oni koji su se ovdje doselili iz drugih dijelova bivše Jugoslavije imaju miran suživot s autohtonim zajednicama.


Što je to tako obilježilo istarsko iskustvo naspram ostalih područja bivše Jugoslavije, na način da se ovdje mogao afirmirati i ukorijeniti multikulturni model?

Ja nisam sociolog, ja sam političar, ne znam koliko vrijedi moje iskustvo. Ipak, po mom mišljenju, moglo bi se reći da su traume koje je Istra proživjela u prošlosti danas utisnute u pamćenje našeg življa. Vjerojatno to nije dozvolilo da se afirmira hrvatski nacionalizam koji se je razvio tijekom devedesetih godina, kad se je Hrvatska formirala kao nacionalna država.

Pula – Foto: Andrea Pandini
S druge strane, isto tako nismo ostavili prostora srpskom šovinizmu kojeg je bilo u nekim područjima Hrvatske i u drugim republikama bivše Jugoslavije. U Istri se to nije dogodilo. Ne da mi nismo dozvolili: nije jednostavno uzelo maha među Srbima koji tu žive, kao ni među bosanskim Muslimanima koji ovdje žive. Zapravo, znamo da se zahtjevi znaju dizati s više strana: netko kaže da je Istra talijanska zemlja, naročito među talijanskom desnicom, a s druge strane, u Hrvatskoj će desnica uvijek tvrditi da je ovo sveta hrvatska zemlja.

I tako, na kraju, zahvaljujući istarskoj regionalističkoj stranci, napravila se jedna pametna politika koja je definirala Istru kao europsku regiju koja želi biti što je moguće više autonomna i koja gleda na svoje blagostanje.

Kako ste uspjeli izbalansirati potrebu za integracijom između različitih zajednica kad s druge strane postoji rizik njihove asimilacije, odnosno, gušenja nacionalnih identiteta od strane istarskog identiteta?

Istarski regionalni identitet uključuje svačiji nacionalni identitet: ja se osjećam Hrvatom, govorim hrvatski jezik i hrvatske sam kulture. Ali moja majka je Austrijanka, prema tome govori njemački… Moj otac je rođen ovdje u Istri, pohađao je talijanske škole – jer kad je on bio dijete ovo je bila Italija - ali je govorio hrvatski jezik: pohađao je talijanske škole, ali se osjećao Hrvatom.

Pula – Foto: Anna Da Sacco
Danas istarstvo uključuje nacionalnu vrijednost kakvu je svaki pojedinac živi: svatko govori jezikom za kojeg misli da je njegov i ja sam uvjeren da, zahvaljujući ovoj logici koja ne isključuje, nema opasnosti od istarske asimilacije ili ekskluzivnosti.

Postoji jedan snažan regionalni identitet Istre. Važno je shvatiti da „istarstvo“ danas postoji. Osobe se osjećaju Istranima i žele biti priznate kao takve, bez da to isključuje nacionalni identitet, ni hrvatski ni talijanski ni bilo koji drugi.

Netko kaže da će teško jedan Srbin ili Bošnjak postati Istranima. Ja kažem nešto drugo: tko god prihvati vrijednosti koje Istra utjelovljuje, vrijednosti naše tradicije kao i moderne vrijednosti koje imamo, jeste Istranin.

Koje su te vrijednosti?

Apsolutno, vrijednost broj jedan po meni je multikulturalizam kojeg Istra izražava. Puno puta sam rekao: različitost je naše bogatstvo, a tolerancija je naša snaga, u smislu kulturne, političke i ljudske vrijednosti. Uvjeren sam da samo s ovim modelom, ovim konceptom, Istra može živjeti europsku budućnost, budućnost naše planete. Bez toga, istarski identitet ne bi postojao. S druge strane, Istra je za mene laboratorij kultura, nacija, vjeroispovijesti, koji daje vrlo konkretne rezultate.

Istra je i jedna povijesna regija, danas podijeljena između dvije države. Granica koja prelazi preko nje je do 1991. godine bila unutrašnja jugoslavenska granica, a danas ne samo da je postala međunarodnom granicom, već označava vanjsku granicu područja Schengena. Kako ova podjela utječe na promidžbu multikulturalizma i tolerancije?

Kad biste uspjeli naći fotografije ili video-snimke iz ’91., vidjeli biste i jedan manifest koji kaže: “Bože, ne znaju što čine“, koji se odnosio na efekte stvaranja novih granica.

Mi imamo takvu situaciju s hrvatsko-slovenskom granicom koja dijeli Istru a, uz to, jedan mali dio Istre se nalazi i u Italiji; mi smatramo i Muggiu i Dolinu dijelom Istre. Istina je: danas se istarstvo živi samo u hrvatskom dijelu Istre. Postoje i poprilično snažni osjećaji i u Sloveniji, ali oni ne nalaze svoj izražaj u političkom izboru, jer istarska regionalna stranka, koje i tamo ima, praktički ne postoji. Kod nas je ovaj politički koncept puno više usađen, a uspjeli smo ga držati jakim zadnjih 18 godina, što znači da je on – realnost.

Granice: da, danas živimo ovakvu situaciju, ali 2010. ili 2011. Hrvatska će vjerojatno ući u Europsku uniju i schengenska granica će se pomjeriti drugdje. Kasnije će se još dalje pomjeriti. Napravit će se cijeli krug kako bi se ponovo živjelo bez granica.

Pulska arena - Foto: Andrea Pandini
Koju ulogu igra talijanska zajednica u Istri u odnosu na promidžbu veza s Italijom?

Slovenska manjina u Trstu i talijanska zajednica u Istri su dvije najbolje organizirane manjine u Europi.

Talijanska unija je učinila puno važnih stvari zadnjih 15-20 godina, i kroz politički angažman. Sigurno znate da je potpredsjednik Istarske županije po statutu uvijek jedan talijan, u slučaju da župan nije te nacionalnosti. Nadalje, imamo puno gradonačelnika talijanske nacionalnosti koji upravljaju gradovima u kojima talijani nisu većina.

Uspjeli smo promaknuti koncept da, ukoliko je jedna osoba dobra, ukoliko je sposobna, nije važno da li je Talijan, Hrvat, Srbin ili Musliman.

Na ovu temu, Talijanska unija je učinila puno stvari, naročito za škole, za talijanska okupljališta (circoli) koji su obnovljeni ili sagrađeni ex novo; škole, vrtiće, pa čak i Sveučilište u Puli, gdje se jedan dio nastave drži na talijanskom jeziku.

Koji su trenutno politički i institucionalni prioriteti Istre?

Danas bilježimo stopu nezaposlenosti od oko 6,3-6,4 % koju želimo u naredne tri-četiri godine spustiti ispod 5%. Naš regionalni BNP danas iznosi po glavi oko 13-14.000€, a želimo ga povisiti na oko 18-20.000€ što je moguće i izvedljivo, imamo konkretno projekte da to realiziramo.

Imamo velike infrastrukturne radove, cesta Trst-Pula će najzad postati autoput. Zatim, plinifikacija i problem otpadnih voda, otpada itd., svi ovi veliki projekti će biti dijelom financirani od strane Europske Unije. Zaštita okoliša je među prioritetima jer znači konkurentnost za naš turizam. Mogućnosti turističkog razvoja su danas sve više vezane za kvalitetu okoliša.

Naposljetku, moram istaknuti investiciju u stvaranje Sveučilišta u Puli na koju smo uspjeli nagovoriti nacionalnu vladu, tako da je nova sveučilišna ustanova utemeljena 2006. godine. Namjeravam se jako angažirati na temu razvoja sveučilišta i škola.

Da se vratimo na prvu temu, vjerujem da je obrazovanje sredstvo putem kojeg ove istarske vrijednosti mogu biti prenesene. To je nešto što bih volio ostaviti za budućnost Istre kao jednu ljudsku baštinu koju smo uspjeli realizirati.

Europska Unija je naravno među glavnim financijerima svih ovih projekata, kao i projekata međunarodne i prekogranične suradnje. U čemu je, konkretno, Istra angažirana na međunarodnoj razini?

Konkretno, kao hrvatska regija, stvorili smo veliki broj veza s Regijama drugih europskih zemalja. Na primjer, u Italiji imamo odlične odnose s regijom Friuli Venezia Giulia, Venetom i Toskanom, ali i s drugim Regijama Jadrana kao Euroregije, među kojima su Molise i Istra u prvom redu.

Zatim, naravno, i puno regija u Austriji, Francuskoj, Španjolskoj… Važan nam je i ured kojeg imamo u Bruxelles-u: riječ je o prvoj regiji u Hrvatskoj koja je otvorila jedan predstavnički ured. Imamo 36 europskih projekata.

Možda je zanimljiv kao primjer projekt na kojem radimo s Regijom Veneto: nastoji obnoviti kulturna dobra venetske (venecijanske) baštine koji se nalaze u Istri i Dalmaciji. To je lijepa stvar: obnoviti i valorizirati dobra koja se vide, ali i ona nematerijalna kao što su jezici i dijalekti.

La sezione AestOvest è realizzata grazie al supporto della DG cultura, programma 'Europa per i cittadini' dell'Unione Europea
This web-section is supported by the 'Europe and Citizens' Progamme of the EU Education and Culture DG


per il lettore